Nalet na pješaka

Opis nezgode:

Vozač vozila Opel se kreće cestom u naseljenom mjestu koja je u usponu oko 7%. U kretanju u jednom momentu iza desno parkiranog vozila Kombi izlazi pješakinja, kreće se uz desni rub vozila Kombi i dolazi do naleta vozila Opel na pješakinju. Pješakinja biva nabačena na prednji dio vozila Opel pri čemu pješakinja glavom ostvaruje kontakt s vjetrobranskim staklom vozila Opel. Nakon zajedničkog kretanja vozila i pješakinje dolazi do odbačaja pješakinje desno van kolnika nakon čega se odjeća pješakinje kači o metalni stupić i dolazi do rotacije pješakinje oko stupića i motanja odjeće. Vozilo Opel se nakon naleta zaustavilo na nekih 35m od mjesta naleta.

Iskaz vozača vozila Opel:

Vozač navodi da se kretao se vozilom u trećem stupnju prijenosa, da je pješakinja naglo zakoračila i počela obilaziti parkirano vozilo, te da je zbog velikog šoka jedva izašao iz vozila.

Iskaz pješakinje:

Kretala se nizbrdo. Nije mogla proći između vozila i zida pa je namjeravala zaobići parkirano vozilo. Ne sjeća se ničega zna da nije zaobišla vozilo. Ozlijeđena su rebra, pluća i noga. Ima problema sa ozljedom mozga i problema sa pamćenjem.

Svjedok je vidio da pješakinja žurno hoda.

Brzina kretanja vozila Opel:

Prilikom izvođenja rekonstrukcije svjedoci su ukazali na mjesto zaustavljanja vozila Opel i ono prema svjedocima iznosi oko 75 od mjesta naleta u pravcu kretanja istog vozila.

Uzimajući u obzir parametre navedene u situacijskom planu policije, odnosno mjerenja koja je obavila policija nakon nastanka nezgode, vozilo Opel je od mjesta naleta na pješakinju do mjesta zaustavljanja prešlo put u dužini od oko 34,5 m. Rastojanje od početne točke mjerenja do stražnjeg zaustavljenog dijela vozila Opel iznosi 48,2 m.

Način i mjesto reagiranja kočenjem vozača vozila Opel nije poznato. Na kolniku nisu ostali tragovi kočenja i nije poznato da li vozilo ima ABS. Svjedoci su naveli da se nije čula „škripa“ kočnica.

Ako uzmemo da je vozač vozila Opel reagirao usporavanjem u momentu naleta na pješaka vozilo Opel se kretalo brzinom od oko:

Pješakinja je nakon primarnog kontakta s prednjim dijelom vozila nabačena na poklopac motora i u daljem nabacivanju na vozilo ostavila kontakt glavom o vjetrobransko staklo. Pri kontaktu glave s vjetrobranskim staklom došlo je oštećenja vjetrobranskog stakla a zub vozačice ostao je u zaptivnoj gumi vjetrobranskog stakla.

Prema iskustvenim pokazateljima, mjesto kontakta glave pješaka u ovisnosti su od sudarne brzine vozila. Tako imamo podatak da ako je došlo do nabačaja pješaka na krov vozila da se vozilo kretalo većom brzinom od oko 60 km/h.

Uzimajući u obzir sve navedeno možemo utvrditi da se vozilo Opel Corsa u momentu naleta na pješakinju kretalo brzinom od oko 55 km/h.

Prema iskustvenim pokazateljima, daljina odbačaja pješaka s naletnom brzinom vozila od oko 55 km/h iznosi od 17 do 25 m. Pješakinja se u konkretnom slučaju zaustavila na oko 6,2 m od mjesta naleta. To ne znači da je brzina kretanja vozila iznosila oko 30 km/h (prema iskustvenim pokazateljima 30 km/h = odbačaj 6 m). Pješakinja nakon odvajanja od automobila nije klizala po kolniku jer se odjeća pješakinje zakačila za metalni stupić a sama pješakinja rotirala oko stupića dok se nije zaustavila. U slučaju da se odjeća pješakinje nije zakačila o stupić ne bi ni došlo do značajnijeg klizanja pješakinje obzirom da se kolnik i nogostup pružaju u većem usponu.

Brzina kretanja vozila u dolje prikazanoj simulaciji naleta na pješaka iznosi 35 km/h.

Vremensko prostorna analiza:

U iskazu svjedoka navodi se da se pješakinja žurno kretala. U momentu nastanka nezgode pješakinja je imala oko 32 godine. Uzimajući u obzir navedeno pješakinja se kretala brzinom od 4,7 – 5,8 km/h. Za daljnji izračun možemo uzeti prosječnu brzinu kretanja koja iznosi 5,3 km/h (1,5 m/s).

Pri analizi uzet ću da su se i pješakinja i vozač vozila Opel kretali konstantnom brzinom kretanja.

Od mjesta pred izlazak na „otvoreni“ dio kolnika do mjesta naleta vozila pješakinja je prešla put u dužini od oko 1,3 m. Obzirom na brzinu kretanja pješaka put od 1,3 m pješakinja je prešla za oko 0,9 s.

Vozilo Opel se 0,9 s prije nastanaka naleta nalazilo na oko13,8 m.

Prema navedenom vozač vozila Opel je u vidnom polju imao pješakinju vremenski 0,9 s za koje je vrijeme ista prešla put u dužini od oko 1,3 m.

Potrebno vrijeme za reagiranje vozača vozila iznosi od 0,3 – 0,5 s.

Način kretanja vozača vozila Opel:

Vozač vozila Opel se u kretanju do mjesta naleta kretao bliže desnom rubu kolnika. Na navedeno nam ukazuje mjesto naleta na pješakinju koji se nalazi na oko 1 m od desnog ruba kolnika, gledano iz smjera kretanja vozila Opel. Vozač vozila Opel nije bio u tehničkoj mogućnosti kretati se uz središnju crtu na kolniku, te izvršiti povrat desno i doći u položaj u mjestu naleta na pješaka. Za naveden bočni pomak potreban je znatno duži put.

Položaj vozila Opel u momentu naleta na pješaka je ukošen u odnosu na način pružanja kolnika. Vozač vozila Opel je vršio izmicanje ulijevo.

Vozač vozila Opel je na oko 13,8 m prije mjesta naleta (O1) bio u tehničkoj mogućnosti uočiti pješakinju, koja se u cijelosti nalazila u vidnom polju vozača (položaj P1). U momentu potpunog uočavanja pješakinje za vozača Opel se u tom momentu pojavljuje opasnost, odnosno potreba za reagiranjem

Za prelazak puta od mjesta uočavanja (O1-P1) do mjesta naleta (O2-P2) potrebno vrijeme iznosi 0,9 s. Potrebno vrijeme vozaču za reagiranje upravljačem iznosi oko 0,4 s. Za navedeno vrijeme vozilo pređe put u dužini od oko 6,1 m.

Vozač vozila Opel je nakon uočavanja pješakinje reagirao otklonom upravljačem ulijevo. Nakon 6,1 m kretanja vozila došlo do „posljedice“ reagiranja upravljačem i vozilo se nastavilo kretati lučno do mjesta naleta na pješakinju.

Mogućnost izbjegavanja naleta na pješakinju:

U slučaju da se vozač vozila Opel kretao bliže sredini kolnika, odnosno lijevim dijelom vozila uz središnju crtu do naleta na pješakinju ne bi došlo.

U slučaju da se vozač vozila Opel kretao sredinom kolnika, te da reagirao izmicanjem ulijevo kao što je i učinio, moguće je da ne bi došlo do naleta na pješaka. Osim toga, isti vozač je bio dužan osigurati bočni razmak od desnog ruba kolnika ili zaustavljenog vozila koji bi trebao iznositi 0,5 m. Vozilo Opel se kretalo na oko 0,3 m.

Preglednost:

Pješakinja se jednim dijelom svog puta kretanja kretala iza vozila VW Caddy, koji se nalazio djelomično na kolniku i nogostupu kojim se kretala pješakinja. Visina stražnjeg dijela vozila VW Caddy iznosi 1,846 m dok je visina pješakinje 1,65 m.

Vozač vozila Opel nije bio u tehničkoj mogućnosti uočiti pješaka kad se isti nalazio iza vozila VW Caddy.

Pješakinja i vozač vozila Opel nisu bili u tehničkoj mogućnosti uočiti se najmanje 20 m prije mjesta naleta na pješakinju, gledano iz smjera kretanja pješakinje.

Vozač vozila Opel i pješakinja nisu bili u tehničkoj mogućnosti uočiti se najmanje 20 m prije mjesta naleta na pješakinju, gledano iz smjera kretanja vozila Opel.

Pješakinji za prijelaz puta od oko 20 m treba vrijeme od oko 13 s.

Iz navedenog proizlazi da pješakinja i vozač nisu bili u tehničkoj mogućnosti međusobno se uočiti do momenta pojave pješaka na kolniku (položaji P1-O1).

Mogućnost sigurnog zaustavljanja:

Vozač vozila Opel bio je u tehničkoj mogućnosti zaustaviti se do mjesta naleta na pješaka, reagirajući kočenjem u mjestu uočavanja pješaka na kolniku, da se kretao svakom manjom brzinom od oko:

Zaključak:

1. Prometna nezgoda se dogodila u naseljenom mjestu na kojem dijelu vrijedi opće ograničenje brzine za naseljeno mjesto 50 km/h.

2. Vozilo Opel Corsa se kretalo ulicom desnom prometnom trakom, a pješakinja se kretala iz suprotnog smjera prema spomenutom vozilu. U jednom momentu nakon obilaženja zaustavljenog vozila VW Caddy i kretanju po kolniku dolazi do naleta vozila Opel na pješakinju na oko 1 m od desnog ruba kolnika pri čemu dolazi do odbačaja pješakinje na nogostup s desne strane kolnika, gledano iz smjera kretanja vozila Opel.

3. Mjesto reagiranja kočenjem vozača vozila Opel nije poznato. Temeljem pređenog puta do mjesta zaustavljanja te iskustvenih podataka, brzina kretanja vozila Opel iznosi oko 55 km/h.

4. Pješakinja je od mjesta izlaska na kolnik, u položaju međusobnog uočavanja, do mjesta naleta prešla put u dužini od oko 1,3 m za oko 0,9 s. Vozač vozila Opel se nalazio na oko 13,8 m od pješakinje.

5. Vozač vozila Opel se kretao bliže desnom rubu kolnika i nakon uočavanja pješakinje na kolniku reagirao je otklonom upravljačem ulijevo i u fazi izmicanja došlo je do naleta na pješakinju.

6. U slučaju da se vozač vozila Opel kretao sredinom svoje prometne trake, te da je reagirao otklonom upravljačem kako je i reagirao moguće je da do naleta na pješakinju ne bi ni došlo. Vozač vozila Opel se kretao uz desni rub kolnika na oko 0,30 m, a bio je dužan kretati se najmanje na 0,5 m od desnog ruba kolnika obzirom na brzinu kretanja vozila.

7. U slučaju da se vozač vozila Opel kretao lijevim rubom vozila uz središnju razdjelnu crtu na kolniku, svojom prometnom trakom, do naleta na pješakinju ne bi došlo.

8. Vozač vozila Opel bi se kočenjem zaustavio do mjesta naleta na pješakinju da je reagirao kočenjem uz izmicanje krećući se svakom manjom brzinom od oko 30 km/h.

9. Vozilo VW Caddy, koje se nalazilo djelomično na nogostupu, djelomično na kolniku onemogućavalo je kretanje pješakinje nogostupom i ista je bila prisiljena kretati se kolnikom. Uslijed postojanja vozila VW Caddy pješakinja i vozač vozila Opel nisu bili u tehničkoj mogućnosti pravovremeno se uočiti.

10. Pješakinja je bila u tehničkoj mogućnosti uočiti vozilo Opel dolaskom do zadnjeg desnog dijela vozila VW Caddy, te nakon uočavanja vozila Opel isto propustiti. Uvjerivši se da radnju obilaska vozila može sigurno izvesti ne ugrožavajući druge učesnike u promet, pješakinja je bila u mogućnosti izvršiti obilaženje zaustavljenog vozila.

11. U slučaju da se vozilo Opel kretalo dozvoljenom brzinom kretanja (50 km/h) do naleta na pješakinju bi došlo moguće s nešto manjim posljedicama prometne nezgode.