Sudar u raskrižju
Opis prometne nezgode:
Vozač vozila Fiat se kretao glavnom prometnicom u nenaseljenom mjestu, a vozačica vozila Toyota se uključivala s desne strane vozila Fiat. Ne uspjevši se uključiti u potpunosti te uslijed izbjegavanja vozila Tovota od strane vozila Fiat dolazi do sudara vozila, pri čemu se vozila zaustavljaju van kolnika.
Izlazne količine gibanja:
Od mjesta sudara do mjesta zaustavljanja vozilo Fiat je pomaklo težište za oko 14,3 m. Uzimajući u obzir način kretanja vozila do mjesta zaustavljanja, izlazna količina gibanja vozila Fiat iznosila je oko 11594 kgm/s.
Vozilo Toyota je u smirivanju do mjesta zaustavljanja pomaklo težište za za oko 17,3 m. Izlazna količina gibanja za vozilo Toyota iznosi oko 15685 kgm/s.
Brzina kretanja vozila u momentu sudara:
Stavljanjem u koordinantni sustav X-Y izlazne količine gibanja vozila zatvorit će se balansni dijagram pri čemu se može utvrditi rezultirajući impuls koji je iznosio 22642 kgm/s.
Iz navedenog proizlazi da bi ulazna količina gibanja za vozilo Fiat iznosila 25225 kgm/s.
Odnosno, brzina kretanja vozila Fiat u momentu sudara je iznosila oko 91 km/h.
Ulazna količina gibanja za vozilo Toyota iznosila je 4982 kgm/s.
Odnosno, brzina kretanja vozila Toyota u momentu sudara iznosila je oko 14,6 km/h.
Brzina kretanja vozila u momentu reagiranja kočenjem:
Vozilo Fiat je do mjesta kontakta s vozilom Toyota kočeno. Do mjesta kontakta ostao je trag kočenja u dužini od oko 8,2 m.
Brzina kretanja vozila Fiat u momentu reagiranja kočenjem iznosila je oko 100 km/h.
Vremensko prostorna analiza:
Do mjesta sudara vozilo Fiat je od mjesta reagiranja kočenjem do mjesta sudara prešlo put u dužini od oko 39,3 m.
Navedeni put vozilo je prešlo za oko 2,42 s.
Vozilo Toyota je od momenta zaustavljanja do mjesta sudara prešlo put u dužini od oko 4.5 m i pri tom je potrebno vrijeme iznosilo od oko 3s.
Razlika vremena vozila Fiat i vozila Toyota iznosi oko 0,6s.
Vozilo Toyota se nalazilo 0,6 s na prometnoj traci kojom se trebalo kretati vozilo Fiat i uslijed pojave vozila Toyota vozač vozila Fiat poduzeo je radnju kočenja i izmicanja u lijevo s ciljem izbjegavanja kontakta.
Vozilo Fiat se u momentu pred nastavak kretanja vozila Toyota nalazio od mjesta sudara na oko 56m.
Alkoholiziranost vozača vozila Fiat:
Vozač vozila Fiat se, prema stručnoj literaturi koju koriste vještaci, nalazio u stanju lakše pripitosti. U ovakvom stanju vozač osjeća uzbuđenost organizma, osjeća se veća osobna sposobnost za bilo kakve pothvate te osjećaj pojačane hrabrosti. Rezultati toga su siloviti pothvati u toku vožnje i nepoštivanje prometnih znakova i propisa.
U kojoj je mjeri alkoholiziranost vozača vozila Fiat doprinijela nastanku nezgode teško je reći, a prema načinu kretanja navedenog vozača može se zaključiti da je svojstven vozačima pod djelovanjem alkohola.
Mogućnost sigurnog zaustavljanja:
Vozač vozila Fiat bio je u tehničkoj mogućnosti zaustaviti se do mjesta kontakta da se kretao na način na koji se kretao (kočio i reagirao upravljačem) te da se kretao svakom manjom brzinom od oko 60 km/h.
Preglednost:
Vozači vozila Fiat i Toyota bilu su u tehničkoj mogućnosti uočiti se međusobno pred poduzimanje radnje uključivanja u promet vozila Toyota.
Izlaskom na lice mjesta i pregledom fotodokumentacije preglednost u smjeru Rijeke iznosi više od 100 m, što ukazuje da su vozači bili u tehničkoj mogućnosti pravovremeno se uočiti.
Vozilo Fiat pri kretanju 60 km/h:
U slučaju da se vozač vozila Fiat kretao konstantnom brzinom kretanja od oko 60 km/h, način odvijanja prometa bi se odvijao na dolje navedeni način.
Od položaja vozila Fiat u momentu pred nastavak kretanja vozila Toyota (F1) do mjesta kontakta vozilo Fiat je prešlo put od oko 56 m. Ako se radilo o konstantnoj brzini kretanja vozilu Fiat je za prelazak navedenog puta potrebno vrijeme 3,4s.
Za vrijeme 3,4 s vozilo Toyota prelazi put u dužini od oko 7,5 m.
Vozač vozila Fiat ne bi imao potrebu za forsiranim kočenjem i izmicanjem u lijevo, što znači da do kontakta ne bi ni došlo.
Prometna situacija:
Vozač vozila Fiat se kretao svojom prometnom trakom i momentu uočavanja vozila Toyota, koji se djelomično nalazio na putanji kretanja vozila Fiat, vozač vozila Fiat reagirao je otklonom upravljačem ulijevo i kočenjem s ciljem izbjegavanja kontakta. U kočenju se našao na dijelu kolnika kojim se kreće vozilo Toyota pri čemu je došlo do kontakta.
Vozač vozila Toyota je poduzeo uključivanje na prometnicu u momentu kad se vozilo Fiat nalazilo na oko 56 m od vozila Toyota i pri tom se vozilo Fiat kretalo brzinom od oko 100 km/h. Vozač Toyote bio je u tehničkoj mogućnosti uočiti način kretanja vozila Fiat i ne poduzimati radnju uključivanja u promet ne uvjerivši se da spomenutu radnju može izvesti na siguran način.
S druge strane, vozač vozila Fiat se kretao brzinom od oko 100 km/h u raskrižju gdje je dozvoljeno kretanje brzinom od 60 km/h. U slučaju da se vozač vozila Fiat u momentu reagiranja kočenjem kretao brzinom 60 km/h, do mjesta kontakta bi se zaustavio da se kretao svakom manjom brzinom od oko 60 km/h. Isto tako, u slučaju da se vozač vozila Fiat u momentu pred uključivanje vozila Toyota (položaj F1) kretao brzinom od 60 km/h usporavanjem vozila Fiat uspio bi propusti vozilo Toyota i do kontakta ne bi došlo.
Zaključak:
1. Prometna nezgoda se dogodila na otoku NN, na raskrižju cesta. Na raskrižju je bio postavljen prometni znak „STOP – obvezno zaustavljanje“, koji je vrijedio za vozilo Toyota i ograničenje brzine kretanja 60 km/h, koji se odnosio na smjer kretanja vozila Fiat.
2. Vozilo Fiat se kretalo iz pravca i u jednom momentu dolazi vozilo Toyota s desne strane vozilu Fiat i vrši uključivanje na spomenutu cestu. Vozač vozila Fiat reagirao je otklonom upravljačem ulijevo i kočenjem i dolazi do kontakta vozila na putanji kretanja vozila Toyota nakon čega je došlo do odbačaja vozila van kolnika.
3. Brzina kretanja vozila Fiat u sudaru (F3) iznosila je oko 91 km/h dok se vozilo Toyota (T3) kretalo brzinom od oko 15 km/h. U momentu reagiranja kočenjem vozač vozila Fiat (F2) se kretao brzinom od oko 100 km/h.
4. Od mjesta reagiranja kočenjem do mjesta sudara (F2-F3) vozač vozila Fiat je prešao put u dužini od oko 39,3 m za 2,4 sekunde. Vozaču vozila Toyota za prijelaz puta od mjesta uključivanja do mjesta sudara (T1-T3) u dužini od oko 4,5m potrebno vrijeme iznosi 3 sekunde. Razlika vremena kretanja iznosi oko 0,6 s, što znači da je vozilo Toyota bilo u fazi uključivanja na prometnicu 0,6 s. Nakon uočavanja vozila Toyota 0,6 s na svojoj putanji kretanja vozač vozila Fiat je reagirao otklonom upravljačem i kočenjem.
5. U momentu pred uključenje vozila Toyota, vozilo Fiat se nalazio na oko 56 m od mjesta sudara i vozač vozila Toyota bio je u tehničkoj mogućnosti uočiti način kretanja vozila Fiat.
6. Vozač vozila Fiat bio je u tehničkoj mogućnosti zaustaviti se do mjesta sudara reagirajući na način na koji je reagirao da se kretao svakom manjom brzinom od oko 60 km/h.
7. Raskrižje na kojoj je došlo do nezgode je pregledno. Vozač vozila Fiat čak u iskazu spominje da je vidio kako su se dva vozila uključila i da je čekao da vidi da li će se vozilo Toyota uključiti ili će ga propustiti.
8. Vozač vozila Fiat bio je u tehničkoj mogućnosti kretati se dozvoljenom brzinom kretanja (60 km/h). Reagiranjem kočenjem i izmicanjem u lijevo zaustavio bi se do mjesta kontakta, a u slučaju konstantnog kretanja dozvoljenom brzinom uz usporavanje vozilo Toyota bi uspjelo preći putanju kretanja vozila Fiat.
9. Vozač vozila Toyota bio je u tehničkoj mogućnosti pred uključenje uočiti način kretanja vozila Fiat, koji se od vozača vozila Toyote nalazio na oko 56 m, te ne poduzimati radnju uključivanja u promet ne uvjerivši se da spomenutu radnju može izvesti sigurno po ostale učesnike u prometu.
10. U kojoj je mjeri alkoholiziranost vozača vozila Fiat doprinijela nastanku prometne nezgode teško je reći, a prema načinu kretanja navedenog vozača može se zaključiti da je svojstven vozačima pod djelovanjem alkohola.